Seoska narodna verovanja vekovima stara: Veruje se da ovaj znak ukazuje na veliku nesreću i da ga ne treba ignorisati

Narodni običaji su deo nematerijalne kulturne baštine i prenose se sa generacije na generaciju, najčešće usmeno ili kroz praksu. Oni obuhvataju verovanja, rituale, praznike, igre, pesme, plesove, način oblačenja, kao i razne obrede vezane za važne životne događaje i prirodne cikluse.

U srpskom narodu postoje razna verovanja i sujeverja koja su se do danas održala, a posebno u ruralnim delovima.

Mnoga verovanja uglavnom se poštuju u seoskim sredinama, a naročito ih se pridržavaju stariji meštani.

 

  • Kad tuđa mačka ili pas priđu kući, u vaše dvorište, donose sreću.
  • Ako gavranovi obleću oko kuće, neko će umreti.
  • Ako svraka kreči, očekujte goste.
  • Kada mačka voli da sedi u krilu bolesnika i trči ka njemu, smeši mu se ozdravljenje.
  • Lastavičje gnezdo na krovu kuće donosi sreću.
  • Ako se čoveku noću prikaže nakaza, nestaće čim pevci zapevaju.
  • Ne valja ubiti zmiju ispred kuće, doneće nesreću.
  • Kada se prvi put s proleća vidi žaba, tada se kaže: Koliko u žabe zuba, toliko u meni buva!
  • Ako se mačka umiva i liže, očekujte goste.
  • Ako psi zavijaju, dolazi nesreća.
  • Loš znak je ako se sova noću javlja u blizini kuće.
  • Kada se pomuze krava, treba umočiti prst u mleko i pomazati po kravi, radi uroka.
  • Ako se pronađe konjska potkovica sela ili parče, to obećava srećan i produktivan dan.
  • Kome zmija, mačka, jež, lisica ili zec pređu put, osobu će snaći nesreća.
  • Ako belog konja sretnete na putu, očekuju vas nepredviđeni izdaci.
  • Ako na putu sretnete psa, dan će vam biti uspešan.