Dunja, voćka jeseni, prava je vitaminska bomba. Osim minimalne količine kalorija i masti, bogata je proteinima, ugljenim hidratima, dijetalnim vlaknima, a sadrži i mnogo taninskih materija i pektina.

Od vitamina najviše ima vitamina C, ali i veliku količinu karotena (provitamina A), vitamina B1 i B2, kao i nijacina. Bogata je bakrom, kalijumom, kalcijumom, magnezijumom, natrijumom, gvožđem, sumporom, hlorom.

Sjemenke dunje sadrže čak 15% ulja i velike količine važnog sastojka amigdalina, odnosno vitamina B17, koji ima antikancerogeno dejstvo. Sjemenke su bogate i mastima, taninom, pektinom, šećerima, jabučnom kiselinom, emulzinom i protidom.

Zbog svega toga dunja je izuzetno ljekovito voće.

Ljekoviti su i plodovi i listovi i seme, a posebno sok i sirup. Zahvaljujući taninu i sluzi povoljno djeluje na rad crijeva i sprečava infektivne bolesti.

Dunjin sok ukuhan sa istom količinom šećera, liječi kašalj, astmu i akutnu dijareju.

Pečena ili kuhana dunja preporučuje se kod upale želudačne i crijevne sluzokože, ali i za liječenje anemije.

Čaj od cvjetova dunje pomaže smirivanju kašlja, a čaj od sjemenki djeluje smirujuće, otklanja nesanicu, kao i neprijatan zadah.

Dobro se slažu sa pečenim mesom, piletinom, pačjim mesom, junetinom i mesom divljači. Francuzi vijekovima prave sir od dunja koji se priprema tako što se dva kilograma dunja kuha sa korom dok potpuno ne omekša.
Kada se ohlade, isjeku se na komadiće i propasiraju. Dobijena masa se izmjeri, da bi se dodala prava količina šećera (na kilogram i po pirea dunja dodaje se kilogram šećera).

Sve se ponovo kuha na laganoj vatri 45 minuta, uz neprestano miješanje.

Odmah po kuhanju sir od dunja sipa se u odgovarajuću tepsiju, plitku staklenu posudu ili u posudice.

Kada se ohladi, poslasticu treba isjeći na kocke, uvaljati u prah šećer, i staviti na tamno i suho mjesto da stoji.

Ovaj sir snažan je izvor energije, a može se uzimati i kao lijek za poboljšanje varenja. Nije preporučljiv jedino dijabetičarima i gojaznim osobama.

Izvor: novi